Karakteristike i poreklo ovaca – biologija, uzgoj i podela

Karakteristike i poreklo ovaca

Ovce spadaju u najstarije domaće životinje koje čovek uzgaja još od praistorijskog perioda. Njihova prilagodljivost, višestruka korisnost i sposobnost opstanka u različitim klimatskim uslovima učinile su ih osnovom razvoja stočarstva u mnogim krajevima sveta.


Osnovne fizičke karakteristike ovaca

Ovce su preživari, što znači da imaju složen digestivni sistem sa četvorodelnim želucem, prilagođen varenju biljne hrane bogate celulozom. Njihovi zubi su polumesecasti, dok su sekutići oštri i prilagođeni čupanju niske trave.

Glava ovce je klinastog oblika, a gubica tanka i veoma pokretljiva, što omogućava iskorišćavanje pašnjaka lošijeg kvaliteta. Zahvaljujući razvijenom vunenom pokrivaču, većina rasa dobro podnosi umerene i hladnije klimatske uslove.


Biološke i fiziološke osobine

Polna zrelost kod ovaca nastupa oko petog meseca života, ali se u praksi priplod odlaže dok životinja ne dostigne 75–80% telesne mase odrasle jedinke. Na ovaj način se obezbeđuje zdrav priplod i dugoročna produktivnost.

Bremenitost traje u proseku oko 150 dana. Plodnost zavisi od rase, ishrane i uslova držanja, pa se kod 100 ovaca može očekivati između 100 i 150 jagnjadi.


Proizvodni vek i određivanje starosti ovaca

U dobrim uslovima ishrane i nege, ovce ostaju produktivne do 7–8 godina, dok snažnije i otpornije rase mogu biti u priplodu i do 10–12 godina. Starost ovaca najčešće se određuje pregledom zuba, odnosno stanja mleknih i stalnih sekutića, njihove istrošenosti i rasporeda.

Zubi se najčešće počinju trošiti i ispadati između šeste i osme godine života, što direktno utiče na sposobnost ishrane i opštu kondiciju grla.


Mlečna žlezda i tipovi ovaca

Mlečna žlezda ovce sastoji se od dve jasno odvojene polovine. Prema dužini repa i načinu taloženja loja, ovce se dele na:

  • dugorepe
  • kratkorepe
  • masnorepe
  • masnotrtične

Ova podela ima značaj u selekciji, proizvodnji mesa i prilagođavanju klimatskim uslovima.

Građa ovce i digestivni sistem preživara

Poreklo i domestifikacija ovaca

Domestifikacija ovaca započela je pre nove ere i nastavila se tokom čitave istorije ljudske civilizacije. Dugotrajan uticaj čoveka doveo je do značajnih promena u građi tela, proizvodnim sposobnostima i temperamentu ovaca.

Danas su ovce u potpunosti prilagođene ljudskim potrebama i predstavljaju važan izvor mesa, mleka, vune i kože.


Podela ovaca prema uzrastu i nameni

  • Jagnje – od rođenja do zalučivanja
  • Silježe – podmladak od 6 do 12 meseci
  • Dviska – žensko grlo od 12 meseci do prvog jagnjenja
  • Dvizak – muško grlo do prvog parenja
  • Ovca – žensko priplodno grlo
  • Ovan – muško priplodno grlo
  • Škopac – kastrirano muško grlo

Ova podela je od velikog značaja za pravilno upravljanje stadom i planiranje proizvodnje.


Zaključak

Poznavanje karakteristika i porekla ovaca omogućava efikasniji uzgoj, bolju selekciju i veću ekonomsku isplativost. Ovce su izuzetno prilagodljive životinje koje, uz pravilnu ishranu i negu, daju stabilne i dugoročne rezultate u stočarskoj proizvodnji.